EN Naslovnica Zdravi&informirani

Preuzmi aplikaciju

Učimo o zdravlju

Reumatoidni artritis: Uzroci, prepoznavanje simptoma i liječenje

Reumatoidni artritis autoimuna je bolest koja prvenstveno zahvaća zglobove. Sam pacijent može primijetiti da boluje od ove bolesti kada osjeti bol i otečenost zglobova, najčešće na prstima ruku. Ukoliko je bolest već zahvatila zglobove na način da postoje vidljive deformacije na prstima i ukoliko se pojavila bol u svakodnevnom životu te osobe, tada je i liječenje kompleksnije, a i kvaliteta života pojedinca opada. Ranim prepoznavanjem simptoma može se zaustaviti ili usporiti tijek bolesti i značajno pridonijeti kvaliteti života bolesnika.

Natrag
None

Reumatoidni artritis jedna je od najčešćih autoimunih bolesti. Autoimuna bolest je bolest u kojoj se imunološki sustav osobe okreće protiv tkiva svog vlastitog tijela i proizvodi antitijela koja napadaju ta tkiva. Iako razlog nije jasan žene puno češće obolijevaju od reumatoidnog artritisa nego muškarci. Od 4 oboljele osobe čak 3 su žene. U cijelom svijetu od ove bolesti boluje više od 1% svjetske populacije.

S obzirom na broj oboljelih, edukacijom i pravovremenim prepoznavanjem ranih simptoma može se zaustaviti ili usporiti tijek bolesti i time pacijentu omogućiti kvalitetan život bez boli.

Uzroci i faktori reumatoidnog artritisa

Reumatoidni artritis može nastupiti u bilo kojoj dobi, ali obično se razvija u četvrtom i petom desetljeću života, pa se 80% svih slučajeva javlja između 35. i 50. godine života.

Točan uzrok bolesti je nepoznat no smatra se da na njega utječe veći broj faktora:

Genetske predispozicije  Način života
50 %-tnu  vjerojatnost za dobivanjem bolesti imaju one osobe kojima netko iz obitelji već boluje od reumatoidnog artritisa.    Pušenje udvostručuje rizik od oboljenja
Stres
Alkohol/kava

Kako bi se umanjila mogućnost za dobivanjem mnogih bolesti, pa tako i reumatoidnog artritisa,  svakako se preporučuje prestanak pušenja te zdrava prehrana i aktivan način života.

Razlika između tipova artritisa

Dva su različita tipa artritisa:

Njihova glavna razlika je u tome što se reumatoidni artritis javlja kod populacije između 35 i 50 godina života dok se degenerativni javlja sa starenjem i najčešće pogađa ljude starije životne dobi. Osteoartritis je degenerativna bolest zglobova za koju je specifično uništavanje zglobne hrskavice, a čini gotovo polovicu svih vrsta artritisa.

Reumatoidni artritis Degenerativni artritis
Upala zglobova Minimalna upala zglobova
Manje naglašena statička bol Statička bol kod opterećenja
Tipična bol – ujutro, popušta razgibavanjem Tipična bol – uvečer, popušta mirovanjem

Dalje ćemo pisati o reumatoidnom artritisu, njegovim simptomima i mogućnosti ranog prepoznavanja kako bi se bolest što prije liječila i kako bi se zaustavilo njeno napredovanje. S ranijim liječenjem oboljela osoba može nastaviti sa svojim radnim obavezama te uživati u aktivnostima svakog dana.

Simptomi reumatoidnog artritisa

Kao što smo već rekli reumatoidni artritis je kronična, progresivna autoimuna bolest koju karakterizira kronična upala perifernih zglobova.  Najčešće počinje kao podmukao simetrični poliartritis, često praćen nespecifičnim sustavnim simptomima. Što to znači? Pojavljuje se obostrana bol i upala više zglobova (najčešće na rukama tj. na prstima). Zglobovi su otečeni, a ukoliko bolest traje duže, postaju zadebljani, često i deformirani.

Upala prvenstveno zahvaća zglobove, ali može zahvatiti i druge organe koji nisu naočigled vidljivi pacijentu. Ako se reuma ne liječi dolazi do oštećenja hrskavice/kostiju i deformacije zglobova koja se više ne može vratiti u prvobitno stanje. Oštećenje zglobova može dovesti do gubitka njihove funkcije, nemogućnosti izvođenja svakodnevnih zadataka i dugoročno poteškoća sa zadržavanjem zaposlenja.

Postoji nekoliko različitih simptoma koji se pojavljuju kod reumatoidnog artritisa:

Simptomi vezani uz zglobove:

Opći simptomi:

Odstupanje laboratorijskih nalaza:

Kako bi se bolest dijagnosticirala potrebno je potvrditi nekoliko simptoma od svih gore navedenih. Potvrdu dijagnoze provodi specijalist reumatolog.

Dijagnostika reumatoidnog artritisa

Što ranije liječnik dijagnosticira reumatoidni artritis to će liječenje biti uspješnije. Kako bi liječnik uspješno postavio dijagnozu potrebno je uključiti niz različitih pretraga, postupaka i mjerenja.

Prije svega liječnik razgovara s pacijentom, uzima sve podatke o pacijentu i njegovim prethodnim i sadašnjim tegobama (anamnezu) te na taj način liječnik i pacijent zajedno dolaze do postavljanja dijagnoze. Neka od pitanja koja će liječnik postaviti pacijentu su:

Sljedeći korak je fizikalni pregled. Liječnik pregledava zglobove (na prstima, šakama, laktu, ramenu, koljenima i zglobovima na nogama, te svim ostalim zglobovima ukoliko se pacijent žali na njihovu bolnost). Pregledava koliko je otečenih zglobova i koliko je bolnih zglobova. Također provjerava da li postoji ograničena pokretljivost i funkcioniranje pojedinih dijelova tijela tj. kolika je invalidnost pojedinca. Uz same zglobove, traži prisutnost znakova reumatoidnog artritisa i na drugim dijelovima tijela.

Laboratorijska analiza je također jedan od postupaka koje je potrebno napraviti kako bi se dijagnosticirala bolest. Traži se analiza reumatoidnog faktora i protutijela na cikličke citrulinirane proteine, CRP i/ili sedimentacija eritrocita (SE) , kompletna krvna slika te testiranje na antinuklearna protutijela.

Za kraj je potrebno napraviti rendgensku snimku šaka, zapešća i stopala.

Nakon analize svih parametra liječnik dijagnosticira reumatoidni artritis.

Liječenje i prevencija reumatoidnog artritisa

Cilj liječenja reumatoidnog artritisa je prvenstveno zaustavljanje brzog napretka bolesti te stavljanje bolesti u fazu mirovanja. Time se bolesniku omogućava najbolja moguća kvaliteta života. Ukoliko se ne zaustavi tijek bolesti bolesnik će zbog deformiranih zglobova imati poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i neće biti u mogućnosti biti radno aktivan. Cilj je terapijom omogućiti pacijentu da sve aktivnosti može nesmetano obavljati.

Reumatoidni artritis je progresivna bolest (jako brzo napreduje). Ako se ne dijagnosticira i ne liječi dovoljno rano, može uzrokovati nepovratno oštećenje zglobova. Najveći dio oštećenja zglobne hrskavice i kosti nastaje u ranim stadijima bolesti tj. unutar 4 mjeseca od nastupa prve faze bolesti. Progresija je značajno brža tijekom prve godine nego tijekom druge i treće godine.

Tijek i uspješnost liječenja uvelike ovise koliko je rano dijagnosticirana bolest. Što je ranije postavljena dijagnoza to će liječenje biti uspješnije, a pacijent zadovoljniji.

Prvi korak liječenja je uzimanje lijekova protiv bolova koji imaju protupalnu komponentu. Cilj je smanjiti bol koju pacijent osjeća. Važno je da se uzimaju lijekovi koji sadrže i protuupalnu komponentu s obzirom da smo već naveli da je reumatoidni artritis upala koja zahvaća zglobove. Tako npr. paracetamol nije lijek koji se preporuča već je to npr. ketoprofen.  Kada bol nestane ove lijekove je potrebno primjenjivati u terapiji samo u trenucima kada se bol vrati i ponovno postane prisutna.

Drugi je korak zaustavljanje progresije bolesti. Liječnik će za tu svrhu propisati takozvane lijekove koji mijenjaju tijek bolesti čija je funkcija smanjenje upale i zaustavljanje imunološke reakciju koja se događa u organizmu. Lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti dugotrajna su terapija što znači da se uzimaju i kad znakovi i simptomi bolesti već nestanu. S druge strane, biološki lijekovi i nove terapijske mogućnosti omogućavaju pacijentu još bolju kontrolu bolesti i kvalitetu života i primjenjuju se ukoliko bolest nije okupirana standardnim lijekovima koji mijenjaju tijek bolesti.

Treći je korak dugotrajno praćenje pacijenta koje je važno kako bi bolest sa sigurnošću bila u fazi mirovanja i kako bi pacijent imao kvalitetan život. Redoviti odlazi reumatologu i redovito uzimanje terapije prema preporuci liječnika dati će najbolji ishod liječenja. Kada se pacijent osjeća bolje ključno je i dalje nastaviti uzimati terapiju.

Uz lijekove, pacijent treba ukoliko je potrebno ići i na fizikalnu terapiju te psihološku i društvenu pomoć. Edukacija bolesnika i članova njegove obitelji put je k što boljoj kontroli bolesti (savjetovanje o prehrani, programi za prestanak pušenja).

Uz članove obitelji koji aktivno sudjeluju u liječenju bolesnika povećava se motivacija za dugotrajnim uzimanjem lijekova i osvješćivanje da progresiju bolesti treba zaustaviti na vrijeme. 

Prehrana kod reumatoidnog artritisa

Ukoliko bolesnik ima višak kilograma potrebno je smanjiti tjelesnu težinu kako bi olakšao simptome koje osjeća.  Redovita tjelovježba, zdrava prehrana i kontrola tjelesne težine od iznimne su važnosti u liječenju reumatoidnog artritisa.

Osobama s reumatoidnim artritisom preporučuje se zdrava i raznolika prehrana. Neke od smjernica nalaze se ovdje:

Prognoza i što dalje?

Ukoliko se ne liječi, reumatoidni artritis je neugodna bolest koja onemogućuje svakodnevno normalno funkcioniranje bolesnika. Pravovremena dijagnoza prvi je korak k uspješnom zaustavljanju tijeka bolesti. U suradnji s liječnikom obiteljske medicine i reumatologom pacijent i njegova obitelj educiraju se o tijeku bolesti, mogućnostima liječenja i životu s ovom kroničnom bolesti koja se ne može u potpunosti izliječiti. Promjena životnih navika izuzetno je važna i jednostavnija je u obitelji posebice kada se zna da će bolesnik imati dobar ishod liječenja. Uzimanje terapije važan je dio liječenja a uzimanje lijekova ne smije se prekidati na svoju ruku ili kada se pacijent osjeća bolje.  Na vrijeme započeto liječenje upalnih reumatskih bolesti sprječava pojavu trajnih i nepovratnih promjena i omogućava normalan život bolesnicima.

Najčitaniji članci

Preuzmi aplikaciju Terappia

Aplikacija je dostupna na