EN Naslovnica Zdravi&informirani

Preuzmi aplikaciju

Učimo o zdravlju

Peludna groznica: Sve o alergiji na pelud i liječenju

Kišete? Curi vam nos ili vas svrbe oči? Niste sigurni jeste li se prehladili ili vas muče alergije? Više o alergijskom rinitisu, peludnoj groznici i alergijama pročitajte u tekstu napisanom od strane prof. dr. sc. Tomislava Baudoina, spec. otorinolaringologa.

Natrag
None

Sezona alergija počinje u proljeće. Veže se uz cvjetanje mnoštva biljaka i njihovo oprašivanje što je tipičan znak „buđenja prirode“. Najčešća bolest koja je vezana uz peludne alergene naziva se peludna groznica ili sezonski alergijski rinitis. Pri promjeni godišnjeg doba sa zime na proljeće ne prestaju prehlade već se njihova sezona nastavlja i nakon početka klimatskog proljeća. To može biti zbunjujuće za sve nas, pogotovo kod postavljanja prave dijagnoze budući da su peludna groznica (alergijski rinitis) i prehlada dosta slični po svojim simptomima.

Premda vrlo sličnih simptoma, uzročnici alergije i prehlade vrlo su različiti. Prehladu uzrokuju virusi, a alergije alergeni. I virusi i alergeni uzrokuju upalu sluznice nosa koja se manifestira simptomima kao što su začepljenost nosa, curenje nosa, kihanje.

Prehlade su najčešće akutne bolesti suvremenog čovjeka. Pojam „akutno“ označava da se prehladite i nakon nekog vremena u potpunosti ozdravite. Zdravo dijete može godišnje biti i do 10 puta prehlađeno, a u odraslih se to događa u prosjeku do 4 puta godišnje.

Alergijski rinitis je s druge strane jedna od najčešćih kroničnih bolesti. Ukoliko je dijagnosticiran,  osoba će ga imati, u većini slučajeva, do kraja života. Procjena je Svjetske zdravstvene organizacije da više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od alergijskog rinitisa. Kod nas u Hrvatskoj oko 15%  populacije pati od alergijskog rinitisa.

Razlika između prehlade i  peludne groznice

Alergijski rinitis je naziv koji se odnosi na cjelogodišnji alergijski rinitis (alergija na stalno prisutne alergene poput prašine, grinja, dlaka...) i sezonski alergijski rinitis (alergija na pelud biljaka koje su prisutne samo u određeno doba godine) koji se još popularno naziva peludna groznica.

I prehlada i alergijski rinitis su bolesti (upala) sluznice nosa, samo imaju različiti uzrok. Obzirom da su simptomi vrlo slični, evo kako možete razlikovati upalu uzrokovanu infekcijom od one uzrokovane alergijom:

Peludna groznica (alergijski rinitis)  Prehlada
Traje duže od 14 dana Traje kraće od 14 dana
Curenje nosa vodenasto Curenje nosa gušće i nerijetko obojano
Kihanje u serijama Kihanje pojedinačno
Nema olakšanja nakon kihanja Olakšanje nakon kihanja
Nema kašlja, osim u astmatičara Često prisutan kašalj
Svrbež očiju i nosa  Bez svrbeža
Suzenje očiju Manje izraženo suzenje
Tjelesna temperatura je normalna Povišena tjelesna temperatura
Nema grlobolje Često prisutna grlobolja 
Alergijski pozdrav* Nema alergijskog pozdrava

*"alergijski pozdrav", karakteristično brisanje nosa dlanom ruke s ciljem brisanja, smanjenja svrbeža nosa i odčepljivanja nosa

Peludni kalendar

Tijekom proljetnih mjeseci u peludnom kalendaru vidljiva je visoka koncentracija peludi velikog broja drveća i  trava.

U kontinentalnoj Hrvatskoj najčešći su alergeni peludi drveća poput lijeske i breze te trava, a u mediteranskoj Hrvatskoj je zastupljenija pelud drveća kao što su čempresi, borovi i masline, kao i peludi trava od kojih su neke tipične za to podneblje, poput crkvine. Danas je sve manje alergičara koji su alergični samo na pelud jedne biljke. Na internetu možete potražiti detaljne peludne kalendare za kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku, a mi preporučamo da pretražite peludnu prognozu za grad u kojem živite.

Kako nastaju alergije?

Alergeni, primjerice razne peludi ili grinje, prisutni su u našoj okolini i inače su potpuno bezopasni. Međutim, kada osobe s alergijom dođu u kontakt s alergenima, alergeni u njihovom organizmu potiču drugačije reakcije. Zbog poremećaja imunog sustava kod osoba s potencijalom alergijskog reagiranja, bezopasne se tvari počinju prepoznavati kao opasne i organizam reagira obrambenom reakcijom koja se manifestira kao alergijska upala. U alergijskom rinitisu ta se upala događa u sluznici nosa te posljedično nastaje oteklina koja začepljuje nos, stvara se obilje vodenaste sluzi, bude se obrambeni refleksi kihanja (kako bi se izbacili alergeni i višak sluzi) i počinju nas svrbiti nos i oči.

Kako dijagnosticirati alergije?

U tipičnim kliničkim slikama se AR lagano dijagnosticira . Dijagnoza AR-a se zasniva na tipičnoj anamnezi, pregledom bolesnika i dijagnostičkim testovima. Dodatno alergološko testiranje  se preporuča tek ako nema poboljšanja po liječenju, ako postoji udružena bolest poput astme i kada nam je potrebna informacija o specifičnom alergenu kako bismo mogli provoditi ciljanu terapiju kao što je hiposenzibilizacija.

Dijagnostički testovi temelje se na dokazivanju razine alergen-specifičnog IgE-a u koži (kožni testovi) ili u serumu.

Kožni testovi su  „prick“ ili „patch“ testovi kao najčešće metode. Testiranje se radi na inhalacijske alergene (npr. dlaka životinja, peludi trava, breza, lijeske, ambrozije...), nutritivne alergene (npr. jaje, mlijeko, brašno, kikiriki, tuna, oslić, riječna riba, limun, piletina) i konzervanse (npr. acetil-salicilna kiselina, Na-benzoat, K-metabisulfit).

Dokazivanje  IgE u serumu se određuje nakon vađenja krvi. Najčešće se određuje ukupni IgE tzv. RIST (Radio Immuno Sorbent Test) kojim se određuje cjelokupna količina  IgE-a u organizmu. RAST (radioallergenabsorbent test)  je metoda određivanja alergen-specifičnih IgE antitijela i postoje setovi u kojima se rutinski određuju antitijela najčešćih inhalacijskih alergena poput grinja,  peluda trava, drveća i ambrozije. Test je najpouzdaniji ukoliko se radi barem 2 tjedna nakon pojave simptoma alergijskog rinitisa. Bitno je da se terapija ne uzima barem 2 tjedna prije testiranja, a peroralni ili parenteralni kortikosteroidi  8 tjedana prije. 

Kako si pomoći kod peludne groznice?

Za početak, ukoliko imate dokazanu alergiju, već prepoznajete svoje simptome i možete si pomoći u prvom koraku sami, a ukoliko vam je potrebna stručna pomoć potražite je kod svog ljekarnika ili liječnika. Samopomoć se sastoji od izbjegavanja alergena i prilagodbe vašeg okoliša. Najjednostavnije je uz pomoć peludnih prognoza izbjegavati područja ili ograničiti izlaske iz kuće u vrijeme visoke koncentracije alergena na koje ste alergični. Što se tiče lijekova koje možete kupiti bez recepta, svakako se posavjetujte s ljekarnikom koji će vam svojim stručnim znanjem preporučiti najbolju terapiju samopomoći specifično za vaš slučaj. Ukoliko su izraženi simptomi kao što su začepljen nos, kihanje ili curenje nosa, bitno je nosnu sluznicu ispirati fiziološkom otopinom i na taj način mehanički odstranjivati alergene sa sluznice nosa. Kod primjene lijekova, najčešće su preporuke antihistaminici te dekongestivne kapi ili sprejevi, poput Operila, ili njihova kombinacija.  Kod korištenja spreja za nos važno je pravilno uštrcati lijek u nos. Na dnu teksta nalazi se video koji prikazuje kako to učiniti. Ako se i dalje osjećate loše i ne osjećate poboljšanje, potrebno je posjetiti liječnika obiteljske medicine koji će provesti daljnje liječenje. Ukoliko imate teške simptome i udružene bolesti poput astme, poslat će vas na pregled kod specijalista otorinolaringologa, pulmologa ili nekog drugog. Intranazalni kortikosteroidi djeluju na sve simptome alergijskog rinitisa. 

Hiposenzibilizacija  ili alergen specifična imunoterapija je dugogodišnja terapija koja može potpuno odstraniti simptome peludne groznice i spriječiti nastanak astme u bolesnika s alergijskim rinitisom. 

Zašto su djeca i odrasli alergični?

Sigurno je da su alergije bolesti izazvane različitim čimbenicima. Genetika, odnosno nasljeđivanje bolesti od članova svoje obitelji, je izrazito važna i jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj alergijskog rinitisa. Bez „pozitivne“ genetike ne može se razviti alergija. Ako jedan roditelj ima alergiju, vjerojatnost da ju ima i dijete je oko 50%, a ako ju imaju oba roditelja, vjerojatnost iznosi oko 75%.  Djeca koja žive u obitelji s višim socioekonomskim standardom češće dobivaju alergije od djece iz obitelji s nižim standardom. Veći rizik imaju i djeca koja su više izložena kućnim alergenima, primjerice kućnoj prašini ili pak ona koja imaju kućne ljubimce, premda, što se toga tiče postoje neka istraživanja da se kroz kućne ljubimce djeca hiposenzibiliziraju i na taj način im je alergija manje izražena. Izloženost duhanskom dimu može povećati rizik od nastanka alergijskog rinitisa i astme te kod bolesnika s alergijom pogoršavaju simptome.

Može li se alergijski rinitis izliječiti?

Jednom alergičar, uvijek alergičar. Kako sada stoje stvari. Ali to ne znači da simptomi moraju biti stalno prisutni i da se ne mogu suzbiti. Simptomi se iz nama nepoznatog razloga u jednoj sezoni mogu javiti i biti izraženi, a u drugoj biti vrlo blagi ili ih čak nema, bez obzira na koncentraciju peludi u zraku. Simptomi jako variraju od sezone do sezone, od godine do godine, a nerijetka su i mirovanja u smislu da alergičari godinama, neki i desetljećima, nemaju značajnijih simptoma, unatoč tome što su prije imali velikih tegoba. Ako se pripremite za sezonu alergija i počnete s terapijom na vrijeme te prilagodite okoliš alergijskom rinitisu, bolest može biti pod kontrolom do te mjere da nemate niti jedan simptom. 

Je li alergijski rinitis opasna i teška bolest?

Alergijski rinitis uobičajeno nije, ali može u nekim slučajevima biti i opasna i teška bolest. Pogotovo kada se udruži s nekom drugom bolesti, a tu je najznačajnija alergijska astma. Simptomi alergijskog rinitisa mogu biti izrazito teški s velikim utjecajem na kvalitetu života bolesnika. Postoje studije koje pokazuju da su osobe s alergijom manje uspješne od onih koji alergiju nemaju. Zbog simptoma alergijskog rinitisa osobe koje imaju alergije slabije se koncentriraju, imaju glavobolje, slabije spavaju i umorniji su te zato slabije izvršavaju svoje poslovne i školske zadatke, ali lošije uspjehe postižu i u športu odnosno tijekom rekreacije. Zbog neugodnih simptoma i tegoba s kojima se susreću slabija im je kvaliteta života.

Alergije i astma

Astma je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva koja se javlja kod djece i odraslih. Kod osoba s alergijom postoji mogućnost razvoja astme. Više od 80% bolesnika s alergijskom astmom ima i alergijski rinitis. Simptomi alergijskog rinitisa mogu potaknuti napad astme ili pogoršati astmatske simptome. Pri napadaju astme dolazi do stezanja mišića malih dišnih puteva i pojačanog stvaranja sluzi što otežava protoka zraka te uzrokuje otežano disanje, gušenje, i druge neugodne simptome.

Simptomi astme:

Astma može biti alergijska gdje su podloga alergeni,  ali i nealergijska gdje nastaje kod fizičkog napora, virusnih infekcija, udisanjem hladnog i suhog zraka...

Važno je kod pogoršanja na vrijeme posjetiti liječnika kako bi osoba koja boluje od astme što prije dobila adekvatnu terapiju, najčešće u obliku inhalacijskog kortikosteroida i bronhodilatatora.

Iako vam alergija može narušiti kvaliteta života, ukoliko se na vrijeme krene s terapijom, može se spriječiti pojavljivanje njenih simptoma. Redovit razgovor o ovoj temi s liječnikom te pridržavanje njegovih preporuka, važni su kako bi se vaša bolest stavila pod kontrolu i kako biste i vi uživali u vašoj svakodnevici.

Ukoliko uzimate neke od lijekova za alergiju važno je uzimati ih redovito i onoliko dugo koliko vam je to liječnik propisao. Kako biste lakše pratili kada je vrijeme za uzeti lijek upišite svoje terapije u mobilnu aplikaciju Terappia i ona će vas notifikacijom podsjetiti da popijete svoj lijek. Aplikacija je besplatna, a preuzeti je možete ovdje: Apple uređaji, Android uređaji

Najčitaniji članci

Preuzmi aplikaciju Terappia

Aplikacija je dostupna na