EN Naslovnica Zdravi&informirani

Preuzmi aplikaciju

Savjet mjeseca

Što moramo znati kada nas napadne crijevna viroza?

Crijevna viroza ili gastroenteritis je vrlo česta zarazna bolest probavnog sustava koja se javlja u svakoj životnoj dobi. Prenosi se uglavnom fekalno-oralnim putem - što znači da se uzročnici izlučuju stolicom, a ulaze u organizam kroz usta, ali moguć je i prijenos kapljičnim putem.

Natrag
Crijevna vizora

Crijevna viroza, učestalost, uzroci, simptomi

Crijevnu infekciju koja rezultira proljevom mogu uzrokovati virusi, bakterije i paraziti (protozoe).

Crijevna viroza ili gastroenteritis je vrlo česta zarazna bolest probavnog sustava koja se javlja u svakoj životnoj dobi. Prenosi se uglavnom fekalno-oralnim putem - što znači da se uzročnici izlučuju stolicom, a ulaze u organizam kroz usta (neopranim rukama te konzumacijom zaražene hrane i vode), ali moguć je i prijenos kapljičnim putem. Obično je popraćena proljevom, grčevima u trbuhu, mučninom i povraćanjem te u većini slučajeva i blago povišenom temperaturom.

Virusi kao uzročnici crijevnih viroza

Virusi su uzročnici 30 do 40 posto infektivnih proljeva u razvijenom svijetu, što virusne gastroenteritise dovodi na drugo mjesto najčešćih bolesti (tik iza infekcija gornjeg dišnog sustava).

Najčešći uzročnici virusnih proljeva su norovirusi, rotavirusi i adenovirusi. Većina crijevnih viroza javlja se u zimskom periodu i uzrokovane su rota i adenovirusima, no mogu se pojaviti i ljeti.

Najčešći uzročnici ljetnih crijevnih viroza su norovirusi koji zahvaćaju sve osobe neovisno o životnoj dobi, a značajan je po tome što je za razvoj infekcije potreban vrlo malen broj virusnih čestica te se osobito lako prenosi u zatvorenim kolektivima - dječjim vrtićima, školama, staračkim domovima, ljetnim kampovima, bolničkim odjelima, a u posljednje vrijeme je poznat kao uzročnik epidemijskog gastroenteritisa na krstarenjima. Samo trajanje bolesti je kratko, no virus se u stolici može izlučivati još mjesec dana te na taj način predstavlja opasnost od zaraze okoline.

Proljevi uzrokovani rotavirusom česti su kod male djece i tu je važno brzo reagirati već na prve znakove crijevne viroze. Rotavirus je vrlo virulentan, a djeca mogu širiti virus neposredno prije pojave simptoma sve do 7 dana nakon završetka bolesti.

Postoji više od 50 različitih vrsta adenovirusa koji uzrokuju infekcija dišnog sustava i sluznice oka, ali i crijevne infekcije te upale mokraćnoga mjehura. Adenovirusi se šire kapljično, prljavim rukama, zaraženim predmetima, ručnicima, igračkama, ponekad preko vode (bazeni), a pogoduju im zatvoreni prostori i visoka temperatura. 

Simptomi virusnih gastroenteritisa

Klinička se slika virusnih gastroenteritisa može razlikovati od potpuno asimptomatske infekcije, pa sve do po život opasne dehidracije. Bolest se tipično manifestira simptomima u obliku blage vrućice, mučnine i povraćanja, neposredno prije no što se pojavi vodenasti proljev (vrlo rijetko s primjesama sluzi ili krvi). Proljev je nespecifičan simptom širokog spektra gastrointestinalnih poremećaja pod kojim se smatra pojava tri ili više kašastih ili vodenastih stolica , a posljedica je smanjene apsorpcije vode iz crijeva u plazmu te povećana ulaska tekućine u debelo crijevo.  Većina zaraznih proljeva ima samoizlječiv tok  i prosječno traje 1 - 4 dana, iako se njegovo trajanje kod adenovirusnih infekcija može protegnuti i na dva tjedna. U starije djece povraćanje može biti dominantan simptom bolesti.

Glavna posljedica proljeva je gubitak vode i elektrolita s posljedičnim razvojem dehidracije koja može naglo nastati i češće je kod dojenčadi, male djece i starijih osoba. Simptomi dehidracije su pojačana žeđ, suha usta,suh i bijelo obloženi jezik, smanjeno mokrenje, tamnija mokraća, oslabljen turgor (elastična napetost) kože, podočnjaci, „ušiljen“ nos, ubrzan rad srca  i oslabljen periferni puls. U teškoj dehidraciji javljaju se simptomi povezani sa središnjim živčanim sustavom, poput klonulosti, poremećaja svijesti, te ubrzanog  i površnog disanja.

Važno je razlikovati virusne gastroenteritise od proljeva druge etiologije. Na virusnu zarazu možemo posumnjati kada je povraćanje jako izraženo, kad je period inkubacije dulji od 14h te kad se simptomi povlače unutar 3-4 dana. Jaka vrućica, grčevi te krv i sluz u stolici upućuju na infekciju parazitima ili bakterijom.

Infekcije rotavirusima, adenovirusima i astrovirusima mogu se brzo dijagnosticirati upotrebom komercijalnih testova baziranih na otkrivanju virusnih antigena u stolici, pri čemu se bakterijski uzročnici bolesti isključuju kulturom stolice, a često se radi i kompletna obrada na parazite kako bi se eliminirala i ta mogućnost.

Liječenje – što možemo poduzeti?

Liječenje akutnih gastroenteritisa je nespecifično te se temelji na nadomještanju tekućine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih uslijed učestalih vodenastih stolica, povraćanja i povišene temperature kako bi se spriječiti dehidracija.

Oralna rehidratacijska terapija (ORT) dostupna je u obliku prašaka koji se otapaju u tekućini ili u obliku soka. Potrebno je osigurati primjerenu prehranu - lagana i lako probavljiva prehrana (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće te pečene jabuke), a kod dojenčadi ne treba smanjivati niti prekidati podoje. Potrebno je izbjegavati dijetalne proizvode sa sladilima, masnu hranu i hranu bogatu vlaknima.

Povišenu temperaturu potrebno je snižavati uobičajenim mjerama. Antibiotici u liječenju virusnih gastroenteritisa nisu učinkoviti, a primjena antiemetika i antidijaroika se nikako ne preporuča.

Brza pomoć - probiotici

Sve je veći broj dokaza o terapijskoj učinkovitosti probiotika.

Probiotici također poznati pod nazivom mliječno-kisele bakterije živi su mikroorganizmi koji kao sastavni dio naše crijevne mikrobiote pomažu u metaboliziranju unesene hrane, te u održavanju strukture i funkcije naših crijeva.

Probiotici su kulture nepatogenih živih mikroorganizama koji pomažu u uspostavi normalne crijevne flore koja je uništena zaraznim proljevom i tako skraćuju trajanje proljeva te intenzitet simptoma. Sojevi mikroorganizama koji djeluju kao probiotici pripadaju rodu Lactobacillusa, Bifidobacteriuma i Saccharomycesa. Za preporuku je važno znati da probiotici skraćuju vrijeme trajanja proljeva, ali ne i broj ili volumen stolica. Probiotike je dobro početi uzimati odmah po pojavi proljeva i nastaviti s uzimanjem u idućim danima sve dok se ravnoteža crijevne mikrobiote ponovno ne uspostavi, ali i kao dodatak rehidraciji koja ostaje najvažniji dio liječenja. Osim toga, velik broj studija je pokazao da probiotici mogu modulirati imunološki sustav domaćina, što pak posljedično sprječava prodor patoloških mikroorganizama. Studije su također pokazale da i cink uz dobre bakterije posebno pomaže narušenoj ravnoteži crijevne flore. Cink dokazano smanjuje težinu i trajanje dijareje te dodatno jača imunitet, a oporavak nakon dijareje čini bržim za čak 15 posto. Uzimanje kombinacije cinka i dobrih bakterija smanjuje rizik od bolesti probavnog sustava, smanjuje upalu i vraća ravnotežu u probavni sustav.

Važnost ZDRAVE crijevne mikrobiote i njena uloga u imunitetu

Što je crijevna mikrobiota? To je cijelokupna populacija mikrooorganizama koji nastanjuju ljudsko tijelo. Jedino crijevna mikrobiota premašuje broj ljudskih stanica za 10 puta. Crijevna mikroflora predstavlja prirodnu zaštitnu barijeru te tijelu domaćina pruža brojne zaštitne, strukturalne, metaboličke i imunološke učinke. Neuspjeh u postizanju i održavanju ove složene ravnoteže povezan je sa rizikom od bolesti i raznim zdravstvenim problemima čitavog organizma. 

Kada se zapravo formira mikrobiota? Intenzivnija mikrobna kolonizacija počinje prilikom rođenja, a stabilizira se u djetetovoj drugoj i trećoj godini života. Majčino mlijeko sadrži bakterije i tzv. bifidogene faktore koji potiču rast i kolonizaciju korisnih vrsta bakterija kao što su predstavnici skupine bifidobakterija.

Kako crijevna mikrobiota utječe na imunitet? Uspostavljanje mikrobiote dovodi do stvaranja homeostaze u metabolizmu hranjivih tvari, imuniteta sluznice i energetskog stanja organizma.

Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet. Jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga inhibira rast bakterija osjetljivih na kiseli medij. Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija je svrha održavanje integriteta epitela, te kao posljedica toga zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ukoliko je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni dosežu submukozu crijeva te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima.

Crijevni imunološki sustav prepoznaje crijevne mikroorganizme uz pomoć specifičnih receptora, koji pak prepoznaju molekularne specifičnosti pojedinih bakterija, primjerice sastojke staničnih stijenki ili specifičnosti DNA čime se onda pokreću kompleksne unutarstanične kaskade te modulira pro- i anti-inflamatorna ekspresija citokina - važnih posrednika u prijenosu informacija između različitih stanica u organizmu. Primjerice, direktnom interakcijom s imunostanicama dokazano je da kod zdravih osoba, LGG (Lactobacillus rhamnosus) potiče sintezu anti-inflamatornog citokina i smanjuje otpuštanje pro-inflamatornog citokina koje su stimulirale intestinalne bakterije.

Zaključak

Uništena crijevna flora neće se zamijeniti probiotičkim kolonijama, nego će probiotici pomoći tako da obavljaju istu funkciju kao prirodna flora i time omogućiti crijevima da obnove mikrofloru koja će dalje samostalno obavljati svoju vitalnu funkciju odnosno dovesti do postizanja homeostaze . Uz mnogobrojne dobrobiti probiotika, smanjivanje pojavnosti i ozbiljnosti dijareje (proljeva) je jedan od najraširenijih i najprepoznatljivijih dobrih učinaka probiotika.

Važno je također napomenuti da je pravilna higijena i dalje ključni korak u prevenciji virusnih gastroenteritisa. Učestalo pranje ruku te odgovarajući postupak sa hranom spriječit će širenje većine zaraznih bolesti, a ne samo pojavu "crijevne viroze". 

 

Članak je napisala: Ivana Miloš, mag.pharm.

Vezani članci

Preuzmi aplikaciju Terappia

Aplikacija je dostupna na